RODOSLAV BUDROVCANA

 
 

Zaborav vlastitih korijena i vlastite povijesti na početku je svakog ljudskog otuđenja!

Josip Bozanić

Rodoslovi Budrovčana

 
Uvodne riječi
 

              Odlaskom Turaka sa šireg đakovačkog prostora i povratkom naroda iz raznih zbjegova u slavonskim šumetinama te dolaskom novih obitelji s bosanske strane na prvim popisima puka 1698. i 1702. U selu je tad bilo oko 37 kuća i nahode se slijedeci rodočelnici: Marko Gjalo (vjerojatno Gjalić), Stjepan Slobođanac, Živko Petrović, Ilija Tomin sin, Đuro Markov sin, Marko Posavac (Posavčević), Marko Grgić, Šimo Mumić, Matan Jančikić, Grgo Kretonić, Ilija Čerleni, Martin Malašević, Mato Ilianetić ( Ilanić), Antun Petrović, Marko Varga, Mato Jančikić, Đuro Pejakov, Andro Kedačić, Marija Kedačić, Nikola Kedačić, Marijan Vuković, Mirko Karapantić, Martin Diak, Petar Zetović, Grgo Ručević, Petar Tomašović, Mirko Budrovac, Marijan Marković, Nikola Ciganović, Ivan Kedačić, Mato Kusturović, Mirko Damjanović, Andrija Bošnjak i Andrija Balić a u kasnijem popisu iz 1749. pristigloje jos stanovnika, i to Živković, Kladarić, Ilić, Vladić, i Vujčić.

 

            Pregledavajući Matičnu knjigu Budrovaca, vjenčanih i umrli od 1857- 1900. izdvojio sam 24 obitelji, i to onih koji i dan danas žive u Budrovcima. Na ovom poslu radio sam više od dvije godine dana jer svako prezime sam kopirao  i zapisao tako da sam ih sve dobro upoznao. Mnoge su obitelji danas srođene ženidbom. U Budrovcima su se od 1857. do 1900. vjenčala 822 para, dio njih u Piškorevcima(74 para) te dio u Vrpolju (46 para), a svi ostali u Budrovcima. U tom razdoblju umrlo je 2327 osoba, što djece, što odraslih, najčešći uzrok smrti bila je sušica, a dosta je djece umiralo nakon par dana poslije poroda, kao i mnoge rodilje, najvjerojatnije od sepse.

 

          Neke obitelji su izumrle ili odselile te ih u selu više nema te su tako nestali i negda veliki rodovi: Bučanović, Ilanić, Mijakič, Šarengradić, Španjević, Vinković..

 
       1857.-1900. vjenčano je ca.822 para a u Budrovcima 702 para
 

1857.-1859.

1860.-1869.

1870.-1879.

1880.-1889.

1880.-1889.

1857.     22 para
1858.     21 par
1859.       8 parova

 

 

 

1860.         6 parova
1861.       48 parova
1862.       29 parova
1863.       27 parova
1864.       16 parova
1865.       18 parova
1866.       14 parova
1867.       21 par
1868.       25 parova
1869.       18 parova
1870.     13 parova
1871.     12 parova
1872.     15 parova
1873.     14 parova
1874.     15 parova
1875.     22 para
1876.     26 parova
1877.     13 parova
1878.     11 parova
1879.     15 parova
1870.     13 parova
1871.     12 parova
1872.     15 parova
1873.     14 parova
1874.     15 parova
1875.     22 para
1876.     26 parova
1877.     13 parova
1878.     11 parova
1879.     15 parova
1890.     15 parova
1891.     11 parova
1892.     14 parova
1893.     24 para
1894.     11 parova
1895.     10 parova
1896.       9 parova
1897.     12 parova
1898.       8 parova
1899.     20 parova
1900.     14 parova
 
        1857.-1900. umrlo je ca. 2327 osoba
 

1857.-1859.

1860.-1869

1870.-1879.

1880.-1889.

1890.-1900.

1857.---42
1858.---51
1859.---71
1860.---98
1861.---89
1862.---69
1863.---77
1864.---71
1865.---57
1866.---72
1867.---71
1868.---79
1869.---50
1870.---67
1871.---86
1872.---69
1873.---45
1874.---60
1875.---36
1876.---53
1877.---53
1878.---58
1879.---80
1880.---36
1881.---45
1882.---31
1883.---37
1884.---28
1885.---32
1886.---36
1887.---49
1888.---31
1889.---32
1890.---31
1891.---59
1892.---65
1893.---37
1894.---32
1895.---57
1896.---38
1897.---29
1898.---34
1899.---43
1900.---41
 
 Put u Rodoslov!
 

               Uvjetno izgovoreno: svi znaju za roditelje, puno njih za bake i djedove obaju roditelja, sve manje ih zna za prabake i pradjedove, a od poznavanja praprabaka i prapradjedova upada se u sve veće neznanje, dok ono sve što je dalje od toga postaje nemoguća misija i tu u načelu prestaje svaka sustavna usmena predaja. Ako i tada prevlada znatiželja o svom podrijetlu postaje se dostojan krenuti nedovoljno obilježenim putovima istraživanja vlastita rodoslovlja. Oni uvijek počinju propitivanjem roda, te poznatih starina i svih susretljivih znalaca i kazivača, a zatim prelistavanje svih vrsta Matičnih knjiga, Staležnika zvanih Status Animarum (Stanje duša) u župnim uredima. Matične knjige su javni dokumenti kojima se dokazuje rođenje, vjenčanje i smrt te svakom rodoslovcu najtočniji izvor podataka prilikom istraga svoga roda. Ne treba zanemariti niti pregled groblja i spomenika u njima. Uz to su dobrodošle i sve rodoslovne teme iz časopisa i knjiga, a svakako i pregledavanje školskih i telefonskih imenika, kao i zapisa u mnogim arhivima, gruntovnicama i katastrima te uvid u slike u obiteljskim albumima. Nije na odmet prelistati vojne pismohrane, statistike popisa stanovništva i mnoge zemljovide svih vrsta. I gdje sve ne? No, sigurno uvijek stazama zanimljivim iznad svega!?

 

Svaku novu informaciju o budrovačkim rodovima rado ću objaviti kao i fotografije.
 
Budrovci 1869.-1887.
 

               
            
Autor, Josip Ručević Joščev, rođen je 1944. godine u Budrovcima, zanimaju ga istraživanja rodoslova, prvenstveno Ručevića, kao i podrijetlo roda Ručevića, te rukopisi prema zapisima nekih ručevačkih rodoslovnih crtica drugih autora kao i svoga obiteljskog korijena budrovačkih Ručevića - lokalno nazivanih Joščevi. Također se potrudio i u vezi s istraživanjem Rodoslova Budrovčana

     Selo Budrovci udaljeno je oko 5 km od Đakova u istočnom dijelu Hrvatske. Josip Rucevic

 

 
 

Vrh stranice