Budrovčani u 1. Svjetskom ratu.
Poginuli, ranjeni, zarobljeni, umrli…
 
 

 
 

BALOG GJURO (1881.), ResInft., k. u. LIR. Nr. 28, 1. Komp., ranjen
 

. BIBKOVIĆ FRANZ (1883.) ResInft., IR. Nr. 78, 1. Komp., umro 21. 5. 1915. godine
 

BUDROVAC IVAN (1876.), Inft., k. u. LIR. Nr. 28, 6. Komp., ratni zarobljenik
 

BUDROVAC MATO (1880.), Inft., IR. Nr. 78, 9. Komp., ranjen
 

CEKOVIĆ MATO, Inft., IR. Nr. 70, 7. Komp., ranjen
 

CINDRIĆ JOZO (1876.), Inft., k. u. LIR. Nr. 28, 2. Komp., ratni zarobljenik
 

ERDELIĆ PETAR (1879.), LstInfst., IR. Nr.. 78, 1. KOmp., ranjen
 

ERDELIĆ PETAR (1879.), LstInfst., IR. Nr.. 78, 1. KOmp., ranjen
 

ERDELJIĆ PETER (1883.), LstInft., IR. Nr. 78, 5. ErsKomp., ratni zarobljenik, Rusija
 

ERDELJIĆ STEFAN (1892.), Ul, UR. Nr. 12, eingeteilt bei der KavSchDiv. Nr. l der 10., ranjen
 

FEREŠĆAK TOMO, Inft., (IR. Nr. 27?) 39 Jahre, Budrovci?, ratni zarobljenik, 1./10, Kurjačic;
interniran u Niš, Srbija
 

GELI AUGUST (1892.), Gefr., IR. Nr. 78, 14. Komp., ranjen
 

JANČIKIĆ ANTON (1892.), Inft., IR. Nr. 78, 1. ErsKomp., ratni zarobljenik, Malmyž,

 

JANČIKIS THOMAS (1895.), Sapp., SappB. N3. 1, dodijeljen FJB, Nr. 5, ranjen
 

KEDAČIĆ FRANJO (1894.), Inft. k. u. LIR. Nr. 28, 9. Komp., ratni zarobljenik
 

KEDAČIĆ MIJO (1876.), LstInfst., k. u. LstIR. Nr. 28, ratni zarobljenik, Charkow, Rusija
 

. KEDAČIĆ PETAR (1888.), ResInft., IR. NR. 78, 15. Komp., ranjen
 

KLADARIĆ FRANJO (1876.), Inft., k. u. LIR. Nr. 28, 2. Komp., ranjen
 

KLADARIĆ PAVO (1888.), ResInft., k. u. LIR. Nr. 28. 9. Komp., ratni zarobljenik
 

KODAČIĆ IVAN (1883.), LstInfst., IR. Nr. 78, 8. Komp., ranjen
 

MUMIĆ FILIPP (1872.), Infst., k. u. LIR. Nr. 28, ratni zarobljenik, izvijestio da je ponovo angažiran
 

POSAVČEVIĆ NIKOLA (1875.), Inft., k. u. LIR. Nr. 28, 2. Komp., ranjen
 

RUČEVIĆ IVAN (1894.), Inft., IR. Nr. 78, 1. ErsKomp., ratni zarobljenik,
Ura-Tjube,gubernija Samarkand, Rusija
 

RUČEVIĆ JOSIP (1893.), Inft., IR. Nr. 78, 9. Komp., ranjen
 

RUČEVIĆ MARKO (1892.), Inft., k. u. LIR. Nr. 28, 2. Komp., ratni zarobljenik,
Zarizyn,gubernija Saratow, Rusija
 

RUČEVIĆ NIKOLAUS (1887.), ResKorp., UR. Nr. 12, 3. Esk., ranjen
 

ŠKARIĆ MARKO (1884.), LstInfst., IR. Nr. 78, ratni zarobljenik,
velika evakuacijskabolnica broj 7 u Moskvi, Rusija
 

VLADIĆ MATO (1876.), Inft., k. u. LIR. Nr. 28, 2. Komp., ratni zarobljenik
 

VLADIĆ STEFAN (1885.), ResInft., IR. Nr. 78, 18. Komp., ranjen
 

ZETOVIĆ MARTIN (1893.), Inft., IR. Nr. 70, 1. ErsKomp., ratni zarobljenik, Rusija
 

ZETOVIĆ PAUL (1888.), časnički službenik, IR. Nr. 78, 2. Komp., ranjen
 

ŽETVIĆ FRANJO (1885.), LstInfst., k. u. LIR. Nr. 28, 12. Komp., ranjen
 
Kratice / neke
IR Nr. 28 = Pješačka pukovnija broj 28 (Domobranska), Osijek
IR Nr. 70 = Pješačka pukovnija broj 70, (Linijska=redovna) Petrovaradin
LIR Nr. 28 = 28. domobranska pješačka pukovnija
HR Nr. 6 = 6. Husarska pukovnija
UR = Ulanska (kopljanička) pukovnija
Komp. = satnija (četa)
Korporal (Korp.) = desetnik/desetar
ResKorp. = pričuvni desetnik
Gefr. = razvodnik
Oblt. = natporučnik
Kriegsgefangener = ratni zarobljenik
ResSpit = pričuvna bolnica
Arsenal = skladište oružja
gestorben = umro
tot = mrtav
krank = bolestan
verw. (verwundet) = ranjen
kriegsgefangen (kriegsgef.) = fali na bojištu = zarobljen
gefallen = poginuo
MarschKomp. = Marš satnija, počasna satnija
SturmKomp. = jurišna satnija
ResInft. = pričuvni pješak
4. Esk. = 4. eskadron (kopljanički)
II Baon = II bojna
Lst. = pripadnik pučkog ustanka
ErsRes = doknadna pričuva (pripadnik doknadne pričuve)
Infst. = pješak, pripadnik pješačke pukovnije
SappBaon = bojna pionira uvježbanih za borbe s plinskim maskama
im austausch wege zurückgekehrt = vratio se u razmjeni
Ujvidék = Novi Sad
 
Gouvernement - gubernija
Gubernija (rus. Губерния) je administrativno-teritorijalna jedinica u Carskoj Rusiji. Na čelu gubernija nalazili su se gubernatori.
Gubernije postoje od 18. prosinca 1708. godine, kada je Petar Veliki podijelio Rusiju na osam gubernija. Od 1719. godine gubernije su podijeljene na provincije. Kasnije je broj gubernija povećan na 23.
Do reforme 1775. godine, podjela na gubernije i na niže administrativne jedinice ujezde, temeljila se prema broju stanovnika, a pojam "gubernija" zamijenjen je sinonimom ruskog podrijetla: "namjestničestvo" (rus. наместничество). Pojam gubernija, međutim je i dalje ostao u upotrebi.
Ukazom ruskog Senata 31. prosinca 1796. godine, Rusija je ponovno bila podijeljena na gubernije, koje se dijele na ujezde. Godine 1917. godine, ukinuta je podjela na gubernije.
U Sovjetskom Savezu podjela po pojedinim teritorijalnim jedinicama bila je predmet brojnih promjena, osobito tijekom razdoblja 1918. do 1929. godine. Na kraju 1929. godine, usvojena je podjela na oblasti, okruge i rajone.
U post-sovjetskim republikama poput Rusije i Ukrajine, pojam gubernija je zastario, ali riječ gubernator je ponovno u upotrebi i označava glavnog dužnosnika u oblasti.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Gubernija

 

HOME